© Mio Vesovic
EDO POPOVIĆ
Edo Popović rođen je 1957. godine u Livnu. Studirao je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu komparativnu književnost i hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti. Sredinom osamdesetih bio je jedan od pokretača i urednika književnog časopisa Quorum.
1987. g. Popović objavljuje prvu knjigu priča - "Ponoćni boogie" kojom je stekao status kultnog autora osamdesetih. Od 1991. do 1995. svoje ratne reportaže s hrvatskih i bosanskohercegovačkih bojišta objavljuje u relevantnim hrvatskim novinama i časopisima. 2000 g. objavljuje drugu knjigu priča - "San žutih zmija", a godinu dana kasnije knjigu autobiografske proze "Kameni pas".
2002. objavljena je novela "Koncert za tequilu i apaurin" a dvije godine kasnije i "Plesačica iz Blue Bara". Napisao je romane "Izlaz Zagreb jug" (2003.) i "Dečko, dama, kreten, drot" (2005.). U suradnji s underground crtačem Igorom Hofbauerom objavio pet svezaka ilustriranih kratkih priča: "Klub", "Ako vam se jednom na vratima...", "Gospa od Bluda", "Betonske priče", "Dvije priče". S obitelji živi u Zagrebu. |
|
IGRAČI
Trilogiju "Igrači" čine novele "Koncert za tequilu i apaurin" i "Plesačica iz Blue Bara" te kratki roman "Dečko, dama, kreten, drot". Priče su međusobno povezane nekolicinom likova, a poglavito likom anti-detektiva Fola. Povezuju ih i atmosfera, milje zagrebačkog posljeratnog društva u kojemu se sprega politike, kriminala, medija i ostalih društvenih struktura pretvara u opasan vrtlog koji guta neoprezne pojedince, čije se probušene glave zakratko pojavljuju na stranicama crne kronike ili čak na naslovnicama, a onda padnu u zaborav, dok se priča zavrti s još većom kriminalnom energijom. Popovićeva trilogija predstavlja domaću inačicu koja je još samo u dalekim naznakama bliska nekima od inačica klasičnog krimića, naravno onog američke "hard-boiled" škole. Upravo ovaj stari američki rođak velike međunarodne obitelji krimića vjeruje u junaka, koji u korumpiranom društvu punom ljudskog jada, ucjena i zla postaje junakom zahvaljujući svojoj unutrašnjoj neovisnosti i sposobnosti da voli – ma kako ciničan, hladan i spreman na ubijanje bio. (Alida Bremer)
|
|
OČI
Glavni lik Ivan Kalda atipični je lik iz zagrebačkog predgrađa koji odrastajući u disfunkcionalnoj obitelji i sam postaje disfunkcionalan član vlastite obitelji koju je pokušao ostvariti. Razdoblje njegova odrastanja provlači se kroz mitske sedamdesete godine - vrijeme maspoka i domaćih inačica hipi pokreta, ali i vrijeme traumatičnih seksualnih iskustava, prijateljstava, tučnjava i mladenačkih eksperimenata.
Kalda pokušava sagledati svoj život od samog začetka, preko djetinjstva i adolescencije do zrelih godina. U trenutku kada bi se trebao opustiti i prilagoditi građanskom životu tridesetogodišnjaka, postati “odgovoran”, biva uhvaćen u mrežu rata, poraća i tranzicije s kojima se teško nosi, a u njihove se zakonitosti nikako ne uklapa.
Kroz niz filmičnih, majstorski izrađenih događaja s mnoštvom osebujnih likova nova Popovićeva proza daje nam nimalo uljepšanu sliku, ali nadasve atmosferu jednog vremena, preteškog za sve Kalde koji su željeli riješiti nedoumice vlastitog postojanja.
Ovo je zasigurno jedna od važnijih knjiga Popovićeve generacije koja je, nakon "kvorumaške" faze i sudara s tržištem, u srednjim godinama, kako to već ide, ostala bez pravog motiva. U "Očima" Popović postaje i "kroničar" te generacije urbanih "kud-već-pedesetogodišnjaka". Bit će to, u domaćem kontekstu, jedna od boljih knjiga ove godine.
Pročitajte ulomak
|
|
IZLAZ ZAGREB JUG
Ovi koliko ljudski toliko i decentno satirični generacijski portreti ispisani su predivno lakonskim tonom.
Spiegel Online
Njegov stil iznenađujuće je otvoren prema promjenama: doduše škrt, bez ukrasa i grub, ali ovaj jezik svakodnevnice obilježen je posebnom elokvencijom dorasloj stvarnosti.
Rolling Stone
Tko poželi može ovaj gotovo egzistencijalistički roman usporediti s Hemingwayem ili Camusom. Usporedbe ove vrste, naravno, uvijek su nedostatne, ali možda je s pomoću njih lakše pojasniti da Izlaz Zagreb jug igra u najvišoj književnoj ligi uopće.
Junge Welt
Izlaz Zagreb jug nije rezignirana knjiga, njezini junaci nisu biljke lončanice. Svojom strašću prema sadašnjem trenutku oni dovode svaki keramički lonac do rasprsnuća. Riječ „izlaz“ ne stoji uzalud u naslovu. To je zapanjujući Popovićev mađioničarski trik: lakoća, koja o težini zna sve što je neophodno. I koja se odlučuje protiv nje.
Berliner Zeitung
Da je Štulić kojim slučajem u svom najlucidnijem periodu pisao prozu, vjerujem da bi to štivo umnogome nalikovalo upravo ovom Popovićevom romanu.
lupiga.com
|
|
| |
|
|